Napredak od proljeća do jeseni

Evo ovdje ću vam pokazati koliko su moje biljke napredovale od ožojka pa do rujna 2011. godine. 

Slike najviše govore pa stoga uživajte :)  

Moje pripreme za zimovanje kaktusa i sukulenata

Ovo su moji sitniji kaktusi prije spremanja na spavanje. Nisu dobili vode više od dva tjedna jer je jako bitno da na spavanje idu potpuno suhi. U zadnjem zaljevanju dobili su i malo insekticida i fungicida preventive radi. Spremljeni su u podrum u 10. mjesecu prije prvog oštrijeg zahlađenja. Pošto u podrumu nema baš svjetla, kupila sam UV lampe širokog spektra za kaktuse i za uzgoj biljaka u staklenicima.

 

U podrumu još držim digtalni termometar koji mjeri temperaturu. U slučaju da padnu prenisko, morala bih upaliti grijanje. No, zima je topla i teperature se još nisu spustile ispod 8 stupnjeva. :)

Ovo je link od kaktusa prije nego što su išli na zimovanje https://picasaweb.google.com/108728366073289293754/PripremeZaZimovanje20112012Kaktusi

Sa osjetljivim sukulentima je drugačije, oni idu na spavanje ranije i moraju biti na toplijem. Ja svoje držim u kući na polici napravljenij samo za njih gdje imaju puno svjetlosti.

 Sukulenti se za razliku od kaktusa zimi zaljevaju, svaka 2-3 tjedna. Otporni sukulenti poput Semprevivuma (čuvarkuća, uhnjak) ostaju vani i za njih ne moramo brinuti. Evo mojih

 

Ovo je link na moju galeriju sukulenata prije nego što su išli na zimovanje u kuću https://picasaweb.google.com/108728366073289293754/PripremeZaZimovanje20112012Sukulenti

Kalendar radova

Siječanj

Nema nekih većih aktivnosti među biljkama u stakleniku osim što cvatu neki epifitni kaktusi. Ako biljke nose mnogo cvjetova, mora ih se zalijevati najmanje jednom tjedno, no to ovisi o temperaturi. Njima zimi odgovara temperatura od minimalno 10°C, ali cvatu i pri nižim temperaturama. Conophytum i Lithops se tijekom siječnja ne zalijevaju.

Veljača

U prvoj polovici ovog mjeseca nema novosti, osim što će uz pojavu prvih sunčevih zraka neki kaktusi kao Rebutia i Mammillaria pokazati cvjetne pupove. Mnogi kaktusi se sada presađuju u veće posude tako da se pazi na grumen zemlje oko korijena, da ne bi došlo do oštećenja. U ovo doba se može očekivati i pojava nametnika-crvaca koje se uništi nekim od insekticida.

Ožujak

Mnoge biljke vidno rastu, a pogotovo lisnati sukulenti, kojima je sada potrebno i više vode. Uz povoljnu toplinu i dosta sunca, veliki će broj okruglih kaktusa i neki epifitni pokazati cvjetne pupove. Veći epifitni kaktusi s velikim cvjetovima trebat će više vode i gnojiva.

Travanj

Svim kaktusima, osim nekim sukulentima, kao Conophytum već sada im se može dati dosta vode i to u ranim jutarnjim satima ako se očekuje vruć i sunčan dan. Za nekoliko dana i Opuntia će pokazati znakove života. Mnoge cvatuće biljke pokazat će znatan napredak u rastu.

Svibanj i Lipanj

U ovim mjesecima osjeća se sve jači rast i cvatnja, a povišenjem temperatura i veća potražnja za vodom. Pomnim promatranjem kaktusa može se ustanoviti koliko im je vode potrebno.

Srpanj, kolovoz i rujan

Rast svih biljaka je u toku. Conophytum i Lithops sada se može zaljevati kao i ostale biljke. Za koji dan i na njima će se pojaviti cvjetni pupovi. Sukulentne biljke kao Echeveria i Kalanchoe (Crassulaceae), razvit će mlade listove i, ako nemaju dovoljno vode, lišće će dobiti prekrasnu crvenu boju što daje posebnu ljepotu tim biljkama. Tokom ljeta veliku opasnost predstavlja crveni pauk koji na očigled uništava biljke pa ih treba pomno promatrati. Prvi hladniji dani rujna upozoravaju na postepeno smanjenje zalijevanja.

Listopad

Zalijevanje okruglih kaktusa se obustavlja, ali ne i onih koji upravo cvatu. Prve cvjetne pupove počinje pokazivati i božićni kaktus (Zygocactus truncatus).

Studeni i prosinac

Cvjetni se pupovi javljaju na većini kaktusa i prenosi ih se na toplo mjesto.

Uzgoj

Mješavina zemlje za kaktuse

Do danas je napisano mnogo teorija o najpovoljnijoj mješavini zemlje za kaktuse. Smatra se da je najbolja ona koja se temelji na sagnjilom lišću s dodatkom pijeska i gline, tj. 1 dio ilovače, 1 dio pijeska, 1 dio lisnjače. Osobno dodajem drobljenu ciglu i usitnjeni stiropor radi postizanja još veće drenaže.

Dodavanje umjetnih gnojiva

Neka od umjetnih gnojiva dodaju se s vremena na vrijeme u vodu za zalijevanje. Važno je da se ne pretjera u koncentraciji gnojiva, pogotovo kod tek presađenih biljaka. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do smanjenog rasta korijena. Mješavina zemlje sadrži dosta hranjiva za razdoblje od 3-5 godina ovisno o iskorištavanju biljke tokom njenog rasta.

Posude za sadnju kaktusa

Najčešće se upotrebljavaju glineni lonci i za početnike imaju prednost, jer se zemlja u njima umjereno suši i tako postoji mala mogućnost propadanja biljke od prevelike vlage. U plastičnim loncima zemlja gubi vlagu samo na površini, tako da mnogo uzgajivača koristi ovu vrstu lonaca. Oni su lagani, a na njima se ne stvaraju alge zbog glatke površine.

Zalijevanje kaktusa

Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na način zalijevanja biljaka. Većina kaktusa preko zime živi u stadiju mirovanja, ukoliko ih malo ili uopće ne zalijevamo. Isto tako i biljke u prostorijama s centralnim grijanjem traže vlagu, jer u protivnom dolazi do smežuranja stabljika i lišća. Uz nekoliko iznimaka većina će kaktusa preživjeti zimu ako im omogućimo temperaturu od 4-5°C. Mišljenje da su kaktusi biljke kojima nije potrebna voda, nije točno. Za zalijevanje je najbolja kišnica, ali su ljudi rijetko kad u mogućnosti sakupiti dovoljne količine.

Savjeti za zalijevanje: biljke u glinenim loncima jednom u

• proljeće i jesen: 7-10 dana,
• ljeto: 4-5 dana
• zimi nije potrebno zaljevanje

Ovi podaci vrijede u slučaju kada je temperatura od 21°-27°C u proljeće i jesen, a preko 35°C ljeti. Ako biljke držite u plastičnim loncima, onda se zaljevaju i  manje.

Svi kaktusi, uključujući i sukulente nisu podjednako željni vode. Da bi se poboljšao vodeni režim, mješavini zemlje treba dodati pijesak (on ima zadatak vršenja drenaže).

Štetnici i bolesti

Sve biljne vrste napadaju određeni štetnici i biljne bolesti, pa tako i kaktuse.

Glavni štetnici su crvci (napadaju podzemni i nadzemni dio biljke), štitaste uši (u obliku malih priljepaka na biljci), crveni pauk (sićušni crveni kukac koji napada cijelu biljku u obliku malih priljepaka na biljci), vunaste uši (na biljci se javljaju male bijele vunaste grudice) i gljivična oboljenja ( javljaju se kada se biljke peviše zaljevaju i dolazi do truljenja).

Što se tiče bolesti može se reći da im kaktusi i sukulentne biljke nisu naročito podložni, osim u ranim stadijima razvoja.

Postoje razna sredstva za zaštitu od nametnika i od bolesti. Budući da se svakodnevno sastav zaštitnih sredstva usavršava i stalno u prodaju dolaze pod novim imenima, najbolje je tražiti savjet mjerodavnih stručnjaka. Osobno mislim da bi svaki kaktusar doma trebao imati  minimalno Confidor (insekticid koji se koristi radi preventive), Captan (Fungicid koji se koristi radi preventive i kad dođe do boboljenja) i tekući Neopitroid ( insekticid koji se koristi kada je biljku napao parazit).

Općenito o kaktusima

Naziv sukulent odnosi se na svaku biljku sočnog tkiva stabljike i lišća, a često i korijena, koje zadržava vlagu i omogućuje biljci normalan razvoj u razdobljima sušnog vremena.

Kaktusi su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz  područja cijele Amerike, zajedno sa susjednim otocima. To su uglavnom bodljikave trajnice koje se odlično suprotstavljaju suši i/ili vručini zahvaljujući sočnom i mesnatom sastavnom tkivu u kojem čuvaju vodu. Ime kaktus (eng. Cactus) dolazi od grčke riječi kaktos, što znači bodljikav.

Tijelo

Najinteresantnija karakteristika kaktusa je oblik njihove stabiljke, koje globalno kaktusari najčešće nazivaju ¨tijelo¨. To tijelo je ustvari stabiljka biljke koja je evoluirala tako da obavlja fotosintezu i postala sukulentno, sa tkivom sposobnim da čuva velik volumen vode. Stoga, treba spomenuti da je voda koju kaktus čuva je upakirana u sočne ćelije. Svatko tko misli da će iz razrezanog kaktusa teći ukusno vodenasto piće, ozbiljno je pogrješio. No katus može bez sumnje spasiti život žednom lutalici u pustinji, ali ono što teče iz njega, teško se može nazvati osvježavajućim pićem.  Kaktusi su razvili specijalan metabolizam koji im omogučujue da otvore te svoje zalihe vode i to čine radije po noći kada je hladnije, nego tijekom vrućeg i sunčanog dana. Kaktusi se javljaju u raznim oblicima i veličinama. Najveći je Pachycereus pringlei koji je dosegao rekordnu visinu od 19.2 metra, a najmanji je Blossfeldia liliputiana koji je u promjeru oko 1 centimetra u punoj zrelosti. Tokom evolucije, kod nekih vrsta,  tijela kaktusa su se proširivala, dobivajući kuglasti oblik, kombinirajići najveći moguči volumen s najmanjim zauzimanjem povšine.

Trnje

Druga najupečatljivija značajka svih kaktusa su njihove bodlje, odnosno trnje. Trn je modificirani organ – u sljučaju kaktusa, trn je modificirani list dok, strogo rečeno bodlja izrasta iz kože biljke. Naprimjer, ruža ima bodlje iako se za njihove stabiljke kaže da su trnovite. Trnje ne služi samo za obranu od biljoždera, već i stvara hlad i tako se smanjuje gubitak vode koji nastaje isparavanjem i štiti se od jakog sunčevog zračenja. Trnje može biti vrlo tvrdo, drvenasto, šiljasto ili vrlo nježno, fino i paperjasto. One koje najviše straše, su one koje rastu iz areola (plohica ili pjegica) iz obitelji Opuntioideae, gdje su na toj maloj površini vrlo guste i fine, ali oštre, koje još zovemo osinje. Kada se ubodu u kožu, vrlo se teško mogu maknuti i izazvati nateknuće. Opuntioideae sa večim trnjem, imaju pak trnje koje na sebi isadrži mikrobodlje koje rastu u suprotnom smjeru od rasta trna što dodatno otežava njegovo vađenje. Funkcija takvog trnja je da se zabodu u kožu ili krzno životinja i pri tome se mladi članci biljke odvajaju od matične biljke, životinja zatim može biljku odnjeti i skinuti daleko gdje će se ona zakorijeniti i izrasti u novu veliku biljku.

Koža

Obično imaju i voštanu opnu (kožu)  preko tijela koja također  smanjuje gubitak vode iz njega, ali i odbija višak vode izvana. No, samo tijelo je sposobno upiti vlagu kroz pore i bodlje,  što je izuzetno važno za biljke koje dobivaju većinu svoje vlage od magle.  Pošto imaju veliku sposobnost čuvanja vode, mnogi odvojeni dijelovi biljke mogu preživjeti duge suhe periode i pustiti korijenje iz bilo kojeg dijela biljke kada kiša dođe.

Korijen

Većina kaktusa ima kratku sezonu rasta, a dugu sezonu mirovanja. Napr. potpuno odrastao Saguaro (Carnegiea gigantea), može upiti preko 3000 litara vode u samo 10 dana. To je moguče jer ima sposobnost brzog rasta korjenja. Samo 2 sata nakon kiše,  prije kojeg je proteklo dulje sušno razdoblje, korjenje počinje reagirati na vlagu. Osim nekoliko izuzetaka, razgranato korjenje je formirano i širi se plitko, ali široko ispod površine zemlje. Tako može upiti više vlage, a osim toga stanice u korijenju sadržavaju visoku koncetraciju soli, što taj proces dodatno ubrzava. Naprimjer korijenje Saguara visokog 12 cm ima promjer čak 2m, ali samo 10 cm dubine. Veće stupaste vrste razvijaju dubok glavni korijen da se usidre i da dosegnu vlagu i minerale iz dubine. Velik broj vrsta rješio je problem zaliha vode sa velikim modificiranim korijenom, koji služi kao zaliha vode, ali i kao rezervni organ koji može obnoviti tijelo iznad zemlje ako je oštećeno (napr, zbog jake suše, otkinuto, itd...).

 Areole

Bližim proučavanjem kaktusovog tijela otkriva da trnje raste u skupinama. Točke iz kojih rastu zovu se areole i pričvršćene su na vrhu podaria. Podaria je modificirana baza lista kaktusa koja je kombinacija lista i tijela kaktusa i obavljaju fotosintezu. Podaria se uglavnom javlja u obliku izraslina na tijelu (kao naprimjer kod Mammillaria). U nekih vrsta podarie se spajaju u okomita rebra koja prekrivaju površinu biljke.